Kako se Ronaldinjo spotakao o – pasoš
Kako se Ronaldinjo spotakao o – pasoš
Ako postoji čovek za koga biste rekli da može da pređe granicu i bez pasoša, samo uz osmeh i dva-tri žongliranja loptom – to je Ronaldinjo. Car igre, kralj osmeha, čovek koji je fudbal igrao kao da je izašao na mali odmor, a ne na teren. I baš zato je bilo logično da se jednog dana… saplete o najdosadniju stvar na svetu – dokumenta.
Priča počinje kao loš vic. Ronaldinjo stiže u Paragvaj. Ne na karneval, ne na humanitarni meč legendi, nego – pravo u policijsku stanicu. Razlog? Pasoši. Tačnije, pasoš koji je bio malo previše paragvajski za nekoga ko je rođen u Brazilu.
Navodno su mu rekli:
„Ma nema problema, evo ti pasoš, sve sređeno.“
A Ronaldinjo, čovek koji je ceo život igrao na instinkt, verovatno je pomislio:
„Ako mi je ceo život prolazila no-look asistencija, proći će i ovo.“
I nije prošlo.
Policija gleda pasoš. Gleda Ronaldinja. Gleda opet pasoš. Pa Ronaldinja. I u tom trenutku shvate da nešto ne štima. Jer, realno, koliko često vam se desi da vam na šalteru stoji jedan od najpoznatijih fudbalera svih vremena sa dokumentom koji izgleda kao da je štampan juče popodne?
I tako je Ronaldinjo, čovek koji je izbacivao protivnike iz cipela, završio iza rešetaka – zbog papira. Ne zbog driblinga, ne zbog slobodnjaka, nego zbog birokratije. Sudbina ima baš čudan smisao za humor.
Najbolji deo? Ronaldinjo u pritvoru nije izgledao ni najmanje potreseno. Dok bi se prosečan čovek preznojavao, on je delovao kao da čeka da se skupi ekipa za mali fudbal. Kao:
„Dobro, ljudi, kad završimo ovo, igramo 5 na 5?“
Legenda kaže (a internet voli legende) da je u zatvoru igrao fudbal, potpisivao autograme i bio najopušteniji zatvorenik ikada. Čovek je verovatno bio jedini koji je u ćeliju ušao sa reputacijom, a izašao sa još boljom.
Pouka priče?
Možeš biti genije, možeš osvojiti Zlatnu loptu, Ligu šampiona i srca navijača širom sveta… ali ako ti pasoš nije čist – ne pomaže ni osmeh od milion dolara.
Ronaldinjo nas je naučio mnogo toga:
– da se fudbal igra srcem
– da se život ne shvata previše ozbiljno
– i da uvek proveriš ko ti sređuje dokumenta
Jer dribling možeš da popraviš, karijeru možeš da spasiš… ali na granici nema sudije da pusti prednost.
Internet los ili dobar?
Po mom mišljenju, internet je i loš i dobar, sve zavisi od toga kako ga koristimo. Mi, mladi, praktično smo odrasli uz internet i teško je zamisliti život bez njega. Telefon nam je uvek pri ruci, a sve informacije su dostupne za nekoliko sekundi.
Sa jedne strane, internet je veoma koristan. Pomaže nam u učenju, jer možemo lako da pronađemo objašnjenja za stvari koje ne razumemo u školi. Postoje razni edukativni video-snimci, sajtovi i aplikacije koje olakšavaju učenje. Takođe, preko interneta možemo da se dopisujemo i čujemo sa prijateljima i porodicom, čak i ako žive daleko.
Međutim, internet ima i lošu stranu. Društvene mreže često stvaraju nerealnu sliku života. Ljudi uglavnom objavljuju samo lepe trenutke, pa nam se čini da su svi srećniji i uspešniji od nas. To može negativno da utiče na samopouzdanje, posebno kod mladih.
Još jedan veliki problem je zavisnost od interneta. Često se desi da provodimo previše vremena na telefonu, skrolujući bez ikakvog cilja. Umesto da vreme provodimo napolju, sa prijateljima ili radeći nešto korisno, mi biramo ekran jer je to lakše i zanimljivije.
Po mom mišljenju, internet je i loš i dobar, sve zavisi od toga kako ga koristimo. Mi, mladi, praktično smo odrasli uz internet i teško je zamisliti život bez njega. Telefon nam je uvek pri ruci, a sve informacije su dostupne za nekoliko sekundi.
Sa jedne strane, internet je veoma koristan. Pomaže nam u učenju, jer možemo lako da pronađemo objašnjenja za stvari koje ne razumemo u školi. Postoje razni edukativni video-snimci, sajtovi i aplikacije koje olakšavaju učenje. Takođe, preko interneta možemo da se dopisujemo i čujemo sa prijateljima i porodicom, čak i ako žive daleko.
Međutim, internet ima i lošu stranu. Društvene mreže često stvaraju nerealnu sliku života. Ljudi uglavnom objavljuju samo lepe trenutke, pa nam se čini da su svi srećniji i uspešniji od nas. To može negativno da utiče na samopouzdanje, posebno kod mladih.
Još jedan veliki problem je zavisnost od interneta. Često se desi da provodimo previše vremena na telefonu, skrolujući bez ikakvog cilja. Umesto da vreme provodimo napolju, sa prijateljima ili radeći nešto korisno, mi biramo ekran jer je to lakše i zanimljivije.